Autorica: Veronika Rakuljić
Iako su zbog lake dostupnosti hrane u trgovačkim lancima mnogi ljudi s vremenom zaboravili važnost sezonske prehrane, posljednjih godina sve se više okreću održivom načinu života i zdravijim prehrambenim navikama. Time se ponovno vraćaju namirnicama koje priroda nudi u određenom dijelu godine. Takav pristup prehrani među prvima su u novije vrijeme promovirali kuhari, pa tako i u Hrvatskoj vrhunski chefovi već dugo u svojim jelima koriste sezonske namirnice.
Zašto je sezonska hrana dobra za zdravlje ljudi
Priroda tokom godine ima svoj ritam i prirodne cikluse koji se izmjenjuju, a kako se godišnja doba mijenjaju, tako dozrijevaju plodovi koji su upravo u tom dijelu godine čovjeku i najpotrebniji.
U proljeće se sa prirodom i čovjek budi nakon zime te je u to vrijeme organizmu potrebno čišćenje i nova energija. Tada organizmu odgovara lisnato povrće koje daje energiju jer je upravo lisnato povrće najbolji biljni izvor željeza. Šparoge, artičoka i kopriva koje tada rastu su jedne od najboljih biljaka za čišćenje organizma.
Ljeti priroda daje obilje voća i povrća koje hidratizira tokom ljetnih vrućina. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije pravilna prehrana ima važnu ulogu u očuvanju zdravlja te se ljeti preporučuje jesti sezonske namirnice poput rajčice, badema, dinje i lubenice jer upravo konzumiranje te hrane štiti od štetnih utjecaja UV zraka te čuva kožu tokom ljetnih mjeseci.
U jesen sazrijevaju citrusi koji sadrže obilje vitamina C koji jača imunološki sustav te štiti tokom sezone gripe i viroza. Kroz zimu su također prisutni citrusi, a od povrća kupusnjače koje također obiluju vitaminom C.
Većinom je sezonska hrana i lokalnog podrijetla te je zbog toga često ukusnija jer plodovi prijevozom i skladištenjem gube na zdravstvenoj kvaliteti, ali i u punoći okusa. Upravo sezonska hrana potiče i raznovrsnost u prehrani što svakako dobro utječe na zdravlje jer tako unosimo više nutrijenata potrebnih za funkcioniranje organizma.
Bolja i za okoliš i za lokalne proizvođače
Sam prijevoz i skladištenje hrane troši energiju, uzrokuje emisiju CO2 te time negativno utječe na okoliš. Iz tog razloga je, što se tiče i zaštite okoliša, bolje konzumirati sezonsku i lokalnu hranu. Uz to što štitimo okoliš, time svakako potičemo i lokalnu proizvodnju.
Mali se proizvođači u današnje vrijeme susreću s problemima gdje ne uspijevaju doći do kupaca jer u Hrvatskoj nije dovoljno dobro razvijena mreža prodaje i plasmana domaćih proizvoda malih proizvođača. Da bi se mali proizvođači približili kupcima bitna je povezanost samih proizvođača, organiziranje sajmova i manifestacija koji služe da bi se pojedini proizvođači predstavili lokalnoj zajednici.
U vrhunskoj gastronomiji važnost lokalnosti namirnice odavno je prepoznata. Jedan od najpoznatijih hrvatskih chefova Tvrtko Šakota u svojoj kuhinji koristi isključivo sezonske namirnice domaće ekološke proizvodnje. Iako mala zemlja, Hrvatska se zahvaljujući svojem iznimnom geografskom položaju i raznolikoj klimi može pohvaliti uzgojem velikog broja kultura.
Upravo zato okretanje sezonskoj prehrani nije samo gastronomski trend, već prilika da podržimo lokalne proizvođače, očuvamo domaću poljoprivredu i istovremeno živimo zdravije, u skladu s prirodom i ritmom godišnjih doba.
